Izložba Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki u svjetlu arheoloških i arhivskih istraživanja je rezultat projekta „Identifikacija, evidentiranje i digitalizacija arhivskog gradiva o rijeci Krki i njezinom porječju“ (II. faza: Srednjovjekovne utvrde na Krki), koji zajednički provode Javna ustanova „Nacionalni parka Krka“ i Državni arhiv u Šibeniku.
Na izložbi su obrađene srednjovjekovne utvrde u obuhvatu Nacionalnog parka „Krka“ na kojima je Javna ustanova „Nacionalni Park Krka“ tijekom proteklih godina sustavno provodila arheološka istraživanja, arhitektonska i geodetska snimanja te konzervatorske radove. Saznanja o životu na rijeci Krki i njezinim tvrdim gradovima u kasnom srednjem vijeku upotpunjuju dragocjeni podatci iz različitih povijesnih izvora.
Niti jedna od četiriju rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda na svojim obalama koliko ih ima Krka: duž čitava njezina toka, od izvora do ušća, nalaze se brojna utvrđenja ili fortifikacije. Srednjovjekovni utvrđeni gradovi – kamene utvrde – bili su u posjedu hrvatskih velikaških obitelji. Osim što su imale obrambenu funkciju, neke od tih utvrda bile su i jezgre naselja.
Velikaška obitelj Šubić sagradila je utvrde Trošenj-grad (Čučevo) i Rogovo na desnoj obali Krke, dok su utvrde na lijevoj obali rijeke – Nečven, Bogočin i Kamičak – bile u posjedu drugih obitelji: Nelipića, Martinušića, Bogetića, Utješinovića i Mišljenovića. Nelipići su posjedovali i najljepšu među utvrdama, Ključicu, podignutu nad kanjonom rijeke Čikole.